Nijedna namirnica, ma kako ona bogata bila po svom kalorijskom i nutritivnom sadržaju, ne može ponuditi organizmu baš sve ono što mu je potrebno za njegu i normalnu funkciju. Neophodna je kombinacija namirnica.
Međutim, nije svaka namirnica podjednako korisna za naš organizam.
Dobro je znati koja je to hrana čijim unosom naše tijelo dobija potrebnu energiju, koja hrani našu dušu i jača otpornost našeg organizma.
Takvih namirnica je mnogo, poznate su kao Superfoods, iliti super hrana.
U superhranu spadaju namirnice sa velikom koncentracijom vrijednih sastojaka, prije svega, minerala, vitamina i esencijalnih aminokiselina. One su nešto između hrane i ljekova. Po svom opisu više liče na ljekovite dodatke ishrani, ali ipak spadaju u posebnu kategoriju. To su najčešće biljke koje rastu na teško dostupnim lokacijama, na primjer, šume Amazona, Tibet, velike visine Anda i drugih planina.
Tu spadaju namirnice poput spiruline, peruanske make, kurkume, rhadiole i sl.
Međutim, ideja mi je da malo demistifikujemo ovo priču o super hrani i upoznam vas sa onim namirnicama koje su nama “dostupnije”, “bliskije”, koje već koristite u svojoj ishrani, a možda ne znate koliko benefita donose. One takođe po svom sadržaju spadaju u super hranu, te obezbijedite njihovo korišćenje u ishrani.
1. BOBICE
Bogate su vlaknima, prirodno slatke, a njihova bogata boja znači da sadrži veliku količinu antioksidanata i hranljivih sastojaka koji se bore protiv bolesti.
Acai bobice: Ovo su male, tamno ljubičaste bobice koje se uzgajaju u Južnoj Americi. Sadrže 19 aminokiselina i mnogo antioksidanata.
Borovnice: Bogate su vlaknima, manganom i vitaminom K. Borovnice su bogate određenim flavonoidom koji pomaže u smanjenju rizika od infekcije mokraćnih puteva.
Goji bobice: Ovo je mala crvena bobica porijeklom iz Azije, koja sadrži mnogo vitamina C i E, kao i mnogo različitih vrsta flavonoida. Često se koriste u istočnoj medicini za pomoć u liječenju dijabetesa i visokog krvnog pritiska i održavanju zdravlja očiju, jetre i bubrega.
Kako ih Uključiti ?Kod nas su dostupne i Acai i Goji bobice su sušenom obliku. Možete ih uzeti na mjeru u prodavnicama zdrave hrane, ili na odjeljcima zdrave hrane u hipermarketima. Borovnice kada nisu u sezoni možete koristiti i zaleđene. Bobice možete dodati jogurtu, žitaricama i smoothie-ima, ili jesti samostalno za užinu.
2. RIBA
Riba je odličan izvor bjelančevina, vitamina, minerala i masnih kiselina, zbog čega je čest izbor sportista i osoba koji vode računa o ishrani. Obiluje kalijumom, natrijumom, kalcijumom, gvožđem, fosforom, magnezijumom, sumporom, manganom, cinkom, bromom, fluorom, kobaltom i bakrom, koji organizmu služe kao gradivne i zaštitne materije, a morska riba je i značajan izvor dragocenog joda.
Ova namirnica bogata je i vitaminima A, B, D i E, a mnogo je lakše svarljiva od mesa drugih životinja, pritom u čovjekovom organizmu ne stvara veliku količinu mokraćne kiseline, što olakšava varenje i ne truje organizam.
3. LISNATO ZELENO POVRĆE
Zelje je dobar izvor vitamina A, vitamina C i kalcijuma, gvožđa, magnezijuma, kao i nekoliko fitohemikalija. Takođe, zeleno lisnato povrće je veoma bogato biljnim vlaknima.
Kako ih uključiti u ishranu:Kupite svježu, smrznutu ili konzerviranu ribu. Riba sa najvišim sadržajem omega-3 je losos, file tune, skuše, haringe, pastrmka, inćuni i sardine. Preporuka je da se riba nađe na nedjeljnom meniju bar tri puta.
4. JOGURT
Jogurt je jako dobar izvor kalcijuma i proteina, takođe sadrži žive kulture koje se zovu probiotici. Te „dobre bakterije“ mogu zaštititi tijelo od drugih, štetnijih bakterija.Kako jogurt uključiti u ishranu:Pokušajte konzumirati jogurt na dnevnom nivou, ali pazite na voćne jogurte, koji sadrže puno dodatog šećera. Kupite obični jogurt i dodajte svoje voće. Potražite jogurte koji imaju „aktivne probiotske kulture“ kao što su Lactobacillus, L. acidophilus, L. bulgaricus i S. thermophilus. Jogurt možete koristiti umjesto majoneza ili kisele pavlake u pripremi raznih soseva, kao dressing za salate i sl.
5. KINOA
Iako se obično svrstava u žitaricu kinoa to nije. Kinoa je takozvana pseudo žitarica jer se konzumira, priprema i ima jednake nutritivne vrijednosti kao žitarica, ali u stvari spada u porodicu trave. Kinoa pripada istoj vrsti biljaka kao spanać, blitva i cvekla, ali ima krizu identiteta.
Nutritivna vrijednost kinoe bez problema može da postidi sve ostale žitarice posebno kad su u pitanju minerali, masti i proteini.
Kinoa porijeklo vodi sa Anda u Južnoj Americi i hiljadama godina unazad se tretira kao super hrana. Inke su je nazvale majkom svih žitarica koju su često koristili u svojoj ishrani.
Kako je uključiti u ishranu: Glavna mjera za kuvanje kinoe je da na jedan dio kinoe idu dva dijela tečnosti, što znači da će vam na jednu šolju sušene kinoe biti potrebne dvije šolje vode. Kinou možete koristiti za salatu, u supama i čorbicama, kao zamjenu za bijelo brašno ili kao kašu za doručak.