Dosta sam ekperimentisala sa ishranama u prošlosti, jedno vrijeme sam bila vegetarijanac, pa fruterijanac (mada svega mjesec dana), potom vegan i moram priznati da sam u tom periodu napravila havariju od svog organizma. Prosto, ishrana koja je zasnovana na većinskom unosu ugljenih hidrata (UH) meni ne odgovara. Od iste se jako gojim, gubim na mišićnoj masi i slabi mi odbrambena moć organizma. S obzirom da nemam štitastu žlijezdu i da sam na supstitucionoj terapiji, održavanje vrijednosti TSH mi je od presudnog značaja za moje zdravlje i funkcionisanje. Šta sam napravila sebi tokom izleta u veganstvo pisaću drugom prilikom. Želim podvući da je ovo moje iskustvo i da ono nije apsolutno reper za to kako i vi trebate da se ponašate. Moja dobra drugarica je vegan i njoj je ta ishrana donijela najveće benefite po njeno zdravlje. Sve je individualno i zaista želim da podvučem ovdje značaj bio-individualnosti. Upoznajte sebe, osluškujte, eksperimentišite i doći ćete do toga šta je prava ishrana za vas. Niko ne može bolje da poznaje vaše tijelo, vaše potrebe i vaš osjećaj zadovoljstva bolje od vas samih. I zato se ne zanosite nekim dijetama, univerzalnim šablonima ishrane koje mediji konstantno propagiraju. Energiju, koju trošite da surfujete po net-u i upijate određene informacije, iskoristite za rad na sebi. A kada se sredite iznutra, vaše tijelo će poprimiti svoj optimalan oblik.
Moja idealna formula podrazumjeva 20% unosa UH od total dnevnog kalorijskog unosa, iako su preporuke da većinski priliv energije I kalorija ide iz ovog izvora, čak I do 65% od total unosa.
Postoje dvije grupe UH, prosti i složeni.
1. Prosti UH- jako se brzo metabolišu, te donose brz priliv energije .
Izvori prostih UH su:
- Glukoza
- Šećer (saharoza)
- Mliječni proizvodi (laktoza)
- Voće i med (fruktoza)
- Maltoza
2. Složeni UH-sporije se metabolišu u organizmu, tu spadaju biljna vlakna i skrob.
Izvori složenih UH su:
- Žitarice cijelog zrna-whole grains- ječam, raž, spelta, heljda, proso, kinoa, amarat i td.
- Leguminoze- boranija, grašak, pasulj, lebleblija, bob i td.
- Skrobno povrće (kukuruz, krompir, riža…)
Glavna funkcija ugljenih hidrata je da nam obezbijede energiju. Ugljeni hidrati se razgrađuju do jednostavnih šećera tokom varenja, stvarajući glukozu I fruktozu. Insulin zatim dozvoljava glukozi da uđe u ćelije kao izvor energije. U zavisnosti od potreba vašeg tijela, sva neiskorišćena glukoza se lageruje u jetri ili se pretvara u masne depoe.
Upravo je cilj ishrane, bazirane na niskom unosu ugljenih hidrata, da omogući razgradnju masnih depoa, kako bi se obezbijedila energija za metaboličke procese u našem tijelu.
Koliko je ustvari šećera dovoljno?
Prema podacima WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) smatra se da više od 10% unosa dodatog šećera od total kalorijskog unosa je mnogo, a manje od 5% je optimalno, dok American Hearth Assotiation kaže da je za odraslog muškarca prihvatljivo ne više od 9.čajnih kašika šećera dnevno (što je 36gr, odnosno oko 150kcal), a za ženu ne više od 6.čajnih kašika šećera dnevno (24gr, oko 100kcal).
Dakle, svi UH se razlažu u jednom momentu na proste, a veliki nivo prostih šećera u našem tijelu prvocira razne bolesti, što je i dokazano:
dijabetes, insulinsku rezistenciju, srčane bolesti, gojaznost, nesanicu, alergije, gubitak kose, bore, akne, poremećaj crijevne I vaginalne flore…
Dok sam konzumirala šećer imala sam sijaset komplikacija: česte bolove u zglobovima, totalni pad energije, gubitak koncentracije, nesanicu, probleme sa kožom, prekomjernu težinu…
To su bili moji razlozi zbog kojih sam isključila obični šećer iz svoje ishrane, ali I ograničila unos ugljenih hidrata u totalu. Posebno nakon operacije štitaste žlijezde. I uvijek kada dozvolim sebi neki izlet u stari model ishrane, ovi simptomi mi se vrate u roku od jednog dana.
Kada eliminišete šećer iz ishrane, vodite računa o njegovim “skrivenim izvorima”.
10 najčešćih izvora „dodatog“ šećera (onaj koji nije prirodan, koji se nalazi u procesuiranoj hrani) su:
- Gazirana pića ( prosječna doza gaziranog soka ima oko 72 gr šećera)
- Energetski napici (prosječna doza ovog napitka ima oko 27gr šećera)
- Voćni sokovi (to su slatkiši u tečnom obliku)
- Konzervirane namirnice (turšije, senf, ajvar, morski plodovi u pakovanjima)
- Sosevi (jedna kašika paradajz sosa ima 11gr šećera)
- Umaci
- Instant kaše
- Kolači, keksovi (Oprez i kod tzv.“dijetalnih“ proizvoda, čak i ako se koriste vještački zaslađivači, oni znaju biti podjednako opasni kao i običan šećer)
- Mliječni proizvodi (znajte, što je manji procenat mliječne masti veći je procenat šećera. Uvijek birajte proizvode sa višim stepenom masnoća)
- Voćni čajevi
Vjerujem da ćete čitajući ovaj tekst makar porazmisliti o tome da li vam je ova pošast današnjice zaista potrebna. Ukoliko smatrate da jeste, onda vas molim da njen unos kontrolišete.
Ukoliko želiš da zakažeš individualni rad sa mnom možeš me kontaktirati na +382 67 207 194 ili mi piši na info@vanagojkovic.com
Koučing se odvija on line, putem skype-a. Prva konsultacija je besplatna.
Zabranjeno je kopiranje ovog sadržaja bez dozvole autora.